Želiš postati poduzetnik?  Razmišljaš o otvaranju obrta ili tvrtke? Imaš li dovoljno informacija o poslovanju? Znaš li što je paušalni obrt i koliki su troškovi poslovanja? Trebaš savjet kako što jednostavnije riješiti otvaranje paušalnog obrta? U nastavku teksta donosim ti najbolji vodič za otvaranje paušalnog obrta. Preporučujem ti da pročitaš cjelokupni tekst, jer sadrži mnoštvo važnih informacija. No, ako te zanima samo određena tema odaberi nešto od sljedećih poglavlja: Što je paušalni obrt? Koja davanja ima paušalni obrt? Tko sve može otvoriti paušalni obrt? Koja je razlika između paušalnog obrta i jdoo? Kako izgleda otvaranje paušalnog obrta? Poticaji za otvaranje obrta Poslovanje paušalnog obrta (Sve informacije u članku su informativnog karaktera i sklone su promjenama. Autor teksta nije odgovoran za postupke i radnje osobe koja vodi ili otvara paušalni obrt. Savjetujem da za detaljne i svježe informacije kontaktiraš nadležne državne službe.) . Što je paušalni obrt? Paušalni obrt je zapravo vrsta poslovnog subjekta koji je u suštini klasičan obrt, ali se oporezivanje provodi paušalno. Dakle, paušalni obrt je najnormalniji obrt kakvog otvaraju svi novi obrtnici. Razlika kod paušalnog obrta nastaje s porezne strane, jer se porez uplaćuje paušalno. Paušalni obrt danas je iznimno popularan i osigurava super uvjete za samozapošljavanje. Naime, davanja državi kod paušalnog obrta su malena, a potreba za vođenjem papirologije minimalna. Obrtnik se zbog toga može punim kapacitetom posvetiti onome bitnom – radu s klijentima. Samozapošljavanje je iznimno popularno u svijetu, a takav trend se polako seli i u Hrvatsku. Sve je više mladih, ali i starijih ljudi, koji se odlučuju za pokretanje vlastitog posla. Mnogima od njih, paušalni obrt se pokazao optimalnim odabirom. Država je paušalnim obrtnicima izašla maksimalno u susret pa je smanjila broj papira koje je potrebno voditi (samo knjiga računa i računi), a i davanja su na minimalnoj razini. Novi poduzetnici često su neodlučni da li odabrati paušalni obrt ili jdoo. Za veliki dio njih paušalni obrt trebao bi biti bolji odabir, jer ima nekoliko prednosti. No, o tim prednostima i nedostacima pisati ću u nekom od sljedećih poglavlja. . Koja sve davanja ima paušalni obrt? Kada si negdje zaposlen dobivaš dogovorenu plaću i to je to. Ne vidiš hrpetinu troškova koje tvoj poslodavac mora plaćati državi. Često je iznos koji poslodavac mora dodatno uplatiti državi u razini s onime što ti dobiješ na svoj bankovni račun. Dakle, troškovi za poslodavca su veliki. Kada otvoriš paušalni obrt ili neki drugi oblik registrirane djelatnosti, tada ti kao odgovorna osoba snosiš troškove poslovanja. Dakle, za svaku isplaćenu plaću trebaš državi uplatiti određeni iznos za mirovinsko, zdravstveno i dakako pripadajući porez. Kod paušalnog obrta ta su davanja trenutno manja u odnosu na jdoo ili doo. Konkretno, trebati ćeš plaćati sljedeća davanja: Paušalni porez Porez se uplaćuje kvartalno (svaka 3 mjeseca), a ovisi o tome u kojem se razredu zarade nalaziš. Razred ovisi o tome kolika su primanja obrta, a s početkom nove godine definira se u koji razred ideš te godine. Što je zarada veća, veći je i iznos poreza. Sveukupni godišnji troškovi paušalnog poreza kreću se od otprilike 1.500 do 6.000 kuna. Mirovinsko i zdravstveno osiguranje Obrtnici često mirovinsko i zdravstveno osiguranje jednim nazivom nazivaju doprinosi. No, uz mirovinsko (1. i 2. stup) i zdravstveno osiguranje, u doprinose još spadaju i doprinos za zapošljavanje te doprinos za zaštitu zdravlja na radu. Ova se obaveza uplaćuje na mjesečnoj razini, a trenutno iznosi otprilike oko 1.200 kuna. Članstvo Hrvatskoj obrtničkoj komori Novi obrtnici u prvoj su godini poslovanja oslobođeni plaćanja naknade za Hrvatsku obrtničku komoru. Bez obzira da li se obrt otvori u 2. ili 11. mjesecu, cijelu prvu godinu poslovanja obrtnik je oslobođen ovog nameta. Troškovi iznose oko 80 kuna mjesečno. Doprinos za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) Sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju neku djelatnost obveznici su plaćanja doprinosa za općekorisne funkcije šuma. Naknada se plaća u visini 0,0265% od ukupnih prihoda ostvarenih tijekom poslovne godine. Iako se ne radi o nekim velikim ciframa, obrazac i plaćanje mora biti izvršeno do kraja travnja za prethodnu godinu. Nedavno je otvorena rasprava o tome kako bi se ovaj namet ukinuo sljedećih godina. Članarina turističkim zajednicama Obrti koji svoje sjedište imaju u turističkim mjestima, obveznici su plaćanja članarine turističkim zajednicama. Visina ovog davanja ovisi o tome koliko je određeno mjesto visoko pozicionirano na ljestvici turističkih mjesta i koje su djelatnosti obrta. Određeni dio mjesta u Hrvatskoj oslobođen je plaćanja ove naknade, jer neke općine nemaju status turističkih mjesta.   Što je paušalno oporezivanje i koji su porezni razredi za obrtnike? Paušalno oporezivanje je vrsta oporezivanja gdje se porez plaća kvartalno i prema već unaprijed izračunatim iznosima. Paušalno oporezivanje omogućuje obrtnicima da porez plaćaju po kvartalima, a iznos koji plaćaju definiran je s nekoliko razreda. Porezni razredi za paušalce definirani su ovisno o tome koliki je prihod koji obrtnik ostvari u tekućoj (ili prošloj) kalendarskoj godini. Od 1. siječnja 2018. godine obrtnik paušalac ima mogućnost zaraditi do 300.000 kuna. Srodno tome, napravljeni su sljedeći paušalni razredi za obrtnike: ako obrtnik u poreznom razdoblju (godina dana) ostvari primitak od 0 – 85.000 kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 12.750 kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 1.530 kuna poreza ako obrtnik u poreznom razdoblju (godina dana) ostvari primitak od 85.000 – 115.000 kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 17.250 kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 2.070 kuna poreza ako obrtnik u poreznom razdoblju (godina dana) ostvari primitak od 115.000 – 149.500 kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 22.425 kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 2.691 kuna poreza ako obrtnik u poreznom razdoblju (godina dana) ostvari primitak od 149.500 – 230.000 kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 34.500 kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 4.140 kuna poreza ako obrtnik u poreznom razdoblju (godina dana) ostvari primitak od 230.000 – 300.000 kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 45.000 kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 5.400 kuna poreza Primjer, ako obrtnik u jednoj godini napravi 70.000 kuna prometa, one će biti dužan državi uplatiti 1.530 kuna poreza na godišnjoj razini. Odnosno, kada to podijelimo na kvartale dolazimo do cifre...
Pročitajte celu vest